Zaštita gange kao kulturnog nematerijalnog dobra

Ganga-32

Kako je ganga jedno od kulturnih nematerijalnih dobara koje se gaji samo na području dijela Dalmacije i Hercegovine i to isključivo u kulturi Hrvatskog naroda koji živi na ovim prostorima cilj nam je učiniti sve što je u našoj moći da se ovaj oblik kulturne baštine zaštiti i održi u hrvatskom narodu ovog podneblja. Udruga "Dalmaherc" je preko Ureda Udruge u Bosni i Hercegovini pokrenula inicijativu kako bi se izvršile pripreme i potrebne radnje da se ganga zaštiti kao kulturno nematerijalno dobro pri UNESCO-u.

U tu svrhu dali smo si Projektni zadatak i poduzeti su koraci kako bi se iznašao način kako ga realizirati. U višekratnim kontaktima s muzikolozima i osobama vezanim za kulturnotradicijska događanja došlo je i do kontakta sa gospođom Ankom Raić predsjednicom UHKUD BiH. Sa istom je i šef Ureda udruge u BiH gospodin Ljubo Tomić održao jedan da ga nazovemo informativno-radni sastanak u Mostaru u nedjelju 3. ožujka 2013. godine. U razgovoru je ukratko predstavljena ideja zaštite gange kao kulturnog nematerijalnog dobra kao i ostali  ciljevi udruge kad su u pitanju kulturna događanja na prostoru Dalmacije i Hercegovine. Kako se ispostavilo gospođa Raić je prava osoba sa kojom bi se postavljeni projektni zadatak mogao riješiti. Gospođa Raić je certificirana osoba koja može samostalno voditi i pripremati prijedloge projekata  zaštite nematerijalnih kulturnih dobara. Dogovoreno je da se pristupi izradbi okvirnog elaborata, odnosno troškovnika postupka realizacije Projektnog zadatka što je gospođa Raić ubrzo i učinila te taj grubi proračun troškova objavljujemo u prilogu ovog teksta. Nakon što se razmotri ovaj proračun i ocjene mogućnosti financiranja projekta i ukoliko se po tom donese pozitivna odluka pristupit će se realizaciji projekta koja zahtjeva prikupljanje podataka, znanstvena istraživanja i praćenje gange kao jednog elementa tradicijske kulture ovog podneblja. 

 

KAKO ZAŠTITITI GANGU U HERCEGOVINI

 

Tragom naših razgovora, želim Vam iz prve ruke pojasniti sve kanale zaštite gange kao nematerijalnog kulturnog dobra na području BiH.

Kako već znate, Hrvatska je napravila prvi korak: Identificirala i definirala kulturno dobro i donijela rješenje o njegovoj zaštiti, navodeći da i BiH baštini isti element.

Slijedeći bi korak bio/ u onom dijelu postupka koji se odnosi na BiH/ da države Hrvatska i BiH, kao članice UNESCO konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine iz 2003. (ICH 2003), pokrenu zajedničke aktivnosti na predlaganju ovog elementa za zaštitu i upis na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine.

ALI: U BiH je nositelj tih aktivnosti Komisija BiH za suradnju s UNESCO, koja djeluje pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Ja nisam član te komisije, jer ne radim u državnim institucijama, ali sam suradnik u ime NGO. To znači da mogu predlagati teme, ali ne mogu sudjelovati u donošenju odluka.

Tako sam nakon sastanka s Vama pitala nadležne iz BiH Komisije kakve su šanse da se ganga kandidira kao element iz BiH, i dobila sam jasan odgovor da se to sigurno neće dogoditi u slijedećih 10 godina. Znala sam to i prije nego što sam pitala, ali sam osjećala obvezu i da zaista postavim pitanje i prenesem odgovor iz prve ruke.

Jedina je mogućnost da BiH pristane sudjelovati u tom procesu da Hrvatska bude nositeljica inicijative procesa upisa, da financira kompletan postupak i u BiH…. I onda je ogroman upitnik kako bi to prošlo u našoj Komisiji….  

POSEBAN je problem činjenica da od ove godine nadalje jedna država može prijaviti samo jedan element godišnje

Drugo: Zamislite kako bi Sarajevo ili Banja Luka podnijeli da „prva lasta“ koja će predstavljati kulturni identitet BiH na najvišoj međunarodnoj razini bude ganga….  Kad nije uspjela sevdalinka dobiti suglasnost drugih…  Politika, a ja nisam tu doma…

 

TOLIKO O NAČINU 1 ZAJEDNIČKI ELEMENT BIH I HRVATSKE

Drugi bi način bio da Komisija BiH za UNESCO pokrene i vodi postupak prvo u BiH, zatim u suradnji s Hrvatskom, na međunarodnom planu, za upis u UNESCO liste. Taj pogotovo nema šanse iz gore opisanih razloga.

Treći način je da inicijator bude ovlaštena nevladina udruga/ partner UNESCO, koja bi na terenu (u BiH) provela kompletan postupak o svom trošku, te aplicirala izravno UNESCO Povjerenstvu za nematerijalnu kulturnu baštinu. Uvjet je da ista udruga provede sve potrebne procese plaćajući sve troškove sredstvima koje sama osigura.

Takva udruga je USOFFTU u BiH/ Sekcija CIOFF BiH. Imamo certifikat, vidjeli ste.

U tom slučaju, sve procese koje u Hrvatskoj vodi Hrvatska, u BiH bi trebala osigurati udruga.

Prvo bismo morali osigurati u BiH sve ono što stoji u Rješenju Ministarstva kulture RH:

  1. Osigurati dostupnost dobra javnosti;
  2. Poticati sudjelovanje zajednice i grupa koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;
  3. Popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, smotri folklora, festivala, koncerata, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;
  4. Poticati prenošenje i njegovanje kulturnog dobra u izvornim i drugim sredinama;
  5. Educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja;
  6. Nastaviti sa istraživanjem bilježenja dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim oblicima i načinima suvremenog, te stručnim i znanstvenim vrednovanjem;
  7.  Štititi dobro prepoznajući procese globalizacije i društvene transformacije, kako bi se izbjegla opasnost nestajanja ili uništenja.

Bez osiguranja gore navedenih 7 elemenata nije moguće pristupiti upisu. Naprotiv, ispunjenje svih 7 elemenata nije garancija da će prvi prijedlog za upis proći!

Kako udruge mogu osigurati ovih 7 elemenata, ako ne postoji politička volja da im u tome pomogne država?

Pojasnit ću točku po točku.

1. Osigurati dostupnost dobra javnosti:

Dokaz da je osiguran pristup javnosti ovom nematerijanom kulturnom dobru (koji se treba uz Zahtjev podnijeti UNESCO-u) je popis manifestacija, kao što su: Večeri gange, smotre folklora, koncerti i sl., koje organiziraju udruge na terenu, i da su te manifestacije otvorene za publiku. Znam već sada da skoro svaka općina ima takvu manifestaciju.

 

2. Poticati sudjelovanje zajednice i grupa koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;

Dokaz za ispunjen ovaj zahtjev je napr. popis manifestacija nakon kojih se organizira okrugli stol, na kojem stručnjaci transkribiraju izvedene oblike gange, izvođači kazuju porijeklo i pojedine specifičnosti, a (neka od ) udruga izdaje stručni časopis u kojem se objavljuju ovakvi radovi stručnjaka.

 

3. Popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, smotri folklora, festivala, koncerata, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;

Dokaz o ispunjavanju ove obveze je isti kao gore, uz medijsku popularizaciju/ praćenje od strane TV i radio kuća, tiskani i elektronički mediji.

 

4.Poticati prenošenje i njegovanje kulturnog dobra u izvornim i drugim sredinama

Organizirane probe u društvima, popis (podnosi se UNESCO-u svake 2 godine) mladih koji su od zadnjeg izvješća nadalje naučili pjevati gangu.

 

5.       Educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja; 

UHAKUD u BiH već održava „Seminar folklora Hrvata BiH“ u 8. mjesecu u Mostaru, na Sveučilištu. Organizira i međunarodne znanstvene i stručne skupove. Ganga kao tema nije nikakav problem, dapače! Formalno obrazovanje uključuje pomoć /stipendija i sl. za napr, jednog mladog etnomuzikologa, koji bi imao obvezu trajno pratiti stručne skupove vezano za gangu.

 

6.       Nastaviti sa istraživanjem dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim oblicima i načinima suvremenog bilježenja, te stručnim i znanstvenim vrednovanjem: 

Gore navedene manifestacije s okruglim stolom, znanstveno-stručni skupovi i napr. doktorska disertacija na temu gange za „onog etnomuzikologa kojeg smo stipendirali“- primjer su za ispunjenje ove obveze.

 

7.       Štititi dobro prepoznajući procese globalizacije i društvene transformacije, kako bi se izbjegla opasnost nestajanja ili uništenja.

Ovo znači obvezu zajednice da trajno radi na zaštiti ovog dobra osiguravanjem procesa prenošenja na nove generacije u izmijenjenim uvjetima. Napr. nekad se „pivala ganga“ kad se pođe na vagu, na dernecima i sijelima, a sada se uči u dvoranama društava, rijetko na otvorenom prostoru, a izvodi najčešće na sceni… Treba uključiti struku da prepozna i otkloni devijacije u novim pojavnim oblicima nastalim kao odgovor novim uvjetima.

Svih ovih 7 uvjeta mogu ispuniti udruge na terenu, ako dobiju potvrdu o potpori od lokalne zajednice (dugoročne ugovore o poticajima od općina i županija). Društva na terenu organiziraju manifestacije i probe, uključiti uz to struku i medije, i ovo nije neizvedivo.

 

OVO JE PREDUVJET ZA APLIKACIJU ZA UPIS

SLIJEDI PROCES POPUNE OBRAZACA I DOSTAVE MATERIJALA:

On se sastoji od prikupljanja znanstveno-stručne građe o elementu (zapisi istraživača od najranijeg doba do danas), zatim popis živih poznavatelja gange unutar cijele BiH gdje postoji (područja općina: Livno, Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Stolac, Mostar, Nevesinje, Rama), stručna revalorizacija: Opis znanstvenika i notni zapis, audio i video zapisi svih pojavnih oblika u svim zajednicama. Nakon toga slijedi dokumentiranje poticaja obrazovanju i znanstveno-stručnom vođenju postupka prijenosa na nove generacije- što bi bili programi manifestacija i znanstveno-stručnih skupova, ugovori s općinama i županijama (? I s R. Hrvatskom?) o trajnom poticanju nositelja tih manifestacija i o stipendiranju mladih kadrova.

Popunjen obrazac aplikacije treba prevesti na engleski i francuski jezik (ovjereno od strane sudskog tumača za taj jezik), zajedno sa svim kao gore prikupljenim radovima znanstvenika i svim ugovorima, te elaboratom održivosti projekta, zatim svim audio i video zapisima dostavlja se izravno UNESCO-u na razmatranje.

Iz ovog proizlazi da je potrebno osigurati novce za aplikaciju jedanput, a za trajno poticanje postupka prijenosa i popularizacije elementa osigurati dugoročne ugovore o potpori od strane općina, županija (i RH?) nositeljima ovih aktivnosti, sve dotle dok su one u službi očuvanja ovog elementa.

Koliko novaca treba prikupiti jednokratno, za pripremu elaborata za upis?

Računajući okvirno, po svom iskustvu, i to uzimajući najjeftiniji način, pokušat ću Vam predočiti okvirni iznos:

  1. Elaborat stručnjaka: Računajući da je potrebno najmanje 2 dana po općini da se prikupi građa, odslušaju izvođači i napravi popis poznavatelja, da u taj proces budu uključena društva na terenu kako bi okupila izvođače i organizirala snimanje i popis na jednom mjestu. To znači 2 dnevnice stručnjaka- etnomuzikologa/ autorski honorar, smještaj i hranu, te eventualno najam dijela opreme- ovisno od uvjeta na terenu- za svaku od navedenih općina minimalno po 600,00KM, x12=  ukupno   7.200,00KM.
  2. Audio i video zapisi: Najbolje je istovremeno organizirati i snimanje i prikupljanje građe od kazivača. Tako bi zajedno s etnomuzikologom došli snimatelji s opremom i u ta ista 2 dana po općini snimila sve pojavne oblike gange na toj općini. Minimalna cijena dana snimanja na terenu za ekipu i specijalno vozilo s opremom je 2.500,00KM x 12 općina, = ukupno procijenjena stavka                         30.000,00KM
  3. Sklapanje ugovora s nositeljima manifestacija na terenu o trajnoj suradnji i ugovora sa županijama i općinama: Ovaj bi posao najbolje a najjeftinije napravili voditelji društava iz navedenih općina, i to tako da im napravimo tipski obrazac ugovora, koji trebaju samo dopuniti i potpisati, nakon što organiziraju sastanke sa svojim načelnicima općina i vladama u županijama. Ovom bi trebao prethoditi seminar za te voditelje društava o cilju potpisivanja takvih ugovora i o načinu postizanja dogovora. Procjenjujemo paušalni trošak ovog posla na cca. 1.000,00KM/ općina, odnosno ukupno stavka  12.000,00KM
  4. Izrada elaborata i popunjavanje obrazaca aplikacije: Nakon prikupljanja gore navedenih materijala kao priloga, ovaj posao može obaviti jedna osoba za cca. 5 dana, uključujući i obradu/sažimanje i uređivanje priloga. Procjenjujemo paušal za ovaj posao na 1.000,00KM.
  5. Prijevod aplikacije i pratećih materijala i ugovora: Procjenjujemo da se radi o minimalno 40 stranica teksta, a cijena se kreće oko 25KM/stranica (ovisno od broja slova na jednoj stranici). Tako bi prijevod i ovjera 40 stranica x 2 jezika x 25KM iznosila  oko 2.000,00KM.
  6. Uvezivanje i slanje (Fedex-om za Pariz) cca. 250,00KM.

Ovako grubi okvirni proračun postupka iznosi 52.450,00KM.

Napominjem da sam uračunala volonterski rad „o svom brašnu, a u tuđoj njivi“- kako su već navikla naša društva, pa je proračun prilično nizak. Na primjer, računam zdravo za gotovo da par društava u jednoj općini o svom trošku sazovu sve gangaše, urede svoj ili školski prostor i budu dva dana domaćini izvođačima, stručnjacima i snimateljskim ekipama, a bez ikakve naknade.

Kada bi se ovako osigurala sredstva, a u okviru postupka ugovori o trajnom sufinanciranju manifestacija uz obavezno uključivanje struke u rad sa nositeljima i manifestacijama, osigurali bismo i sve elemente za očuvanje. Trebali bismo dodati stipendiranje mladih stručnjaka, popularizaciju kroz izdavanje radova stručnjaka i medijsku popraćenost manifestacija, te na dvogodišnjoj osnovi izrada studije o napretku procesa.